Latinski rječnik

LATINSKO-HRVATSKI RJEČNIK
A
a, ab (pred vokalima), abs (pred t) s ab od
abdico, 1. (+ ak) odreći se čega
abdo, 3. didi, ditum (+ ak) sakriti
abdiico, 3. duxi, duetum (+ ak) odvesti
abeo, ire, ii, itum odlaziti
abhortor, 1. hortatus sum (+ ak) poticati
abicio, 3. ieci, iectum (+ ak) odbaciti
ablativus, -i, m. ablativ
abrumpo, 3. riipi, ruptum (+ ak) srušiti, otkinuti
abscondo, 3. condidi, conditum (+ ak) sakrivati,
prekrivati, zastirati
absens, ntis odsutan
absolvo, 3. solvi, soliitum (+ ak) oslobađati
absque (s ab) bez
absterreo, 2. terrui, territum (+ ak) uplašiti
abstraho, 3. traxi, tractum (+ ak) odvući
absum, abesse, ami biti odsutan
absiimo, 3. sumpsi, sumptum (+ ak) uništiti, ubiti
ac i
accedo, 3. cessi, cess um (s ad, in ili s dat, ak) pristupati,
doći , pripadati
accendo, 3. ndi, nsum (+ ak) zapaliti
accido, 3. accidi, - dogoditi se, pasti
accidit događa se
accio, 4. civi, citum (+ ak) dozvati
accipio, 3. cepi, ceptum (+ ak) primiti
acclamatio, -ionis, f. dovikivanje (s odobravanjem ili
odbijanjem)
accubo, 1. cubui, cubitum ležati
accurro, 3. curri, cursum dotrčati
accusativus, -i, m. akuzativ
acciiso, 1. (+ ak) optužiti
acer, -cris, -cre oštar
acerbus, 3. strog
Achelous, -i, m. Aheloj
Achilles, -is, m. Ahilej
acies, aciei, f. oštrina, bojni red, boj, bitka
acriter oštro, žestoko
acta, -orum, n. spisi, djela
Aetaeon, -oois, m. Akteon
actio, -ionis, f. djelo, rad, nastojanje
Actium, -ii, n. Akcij
238
actor, -oris, m. zastupnik, predstavnik udruženja, odvjetnik,
računovođa ; glumac
acus, -us, f. igla
ad (s ak) na, k, do, za
Ad Salinas Kod Solana (danas Tuzla)
adcresco, 3. crevi, cretum odrasti
addico, 3. dixi, dietum reći
addo, 3. didi, ditum, (+ ak) dodati
addiico, 3. duxi, duetum (+ ak) dovesti, potaći
adeo tako, upravo
adeo, ire, ii, itum dolaziti
adgnatus, -i, m. rođak
Adherbal, -is, m. Adberbal
adhibeo, 2. hibui, hibitum (+ ak) dovesti, pribaviti
adMc dovle, dosad
adicio, 3. ieci, iectum (+ ak) dodati
adigo, 3. egi, actum (+ ak) navesti, natjerati
adipiscor, 3. adeptus sum (+ ak) domoći se čega
adiungo, 3. iunxi, iunetum (+ ak) pridružiti, pribaviti
adiiitor, -oris, m. pomagač
adiUvo, 1. iiivi, iiitum (+ ak) pomagati
adlego, 3. legi, lectum (+ ak) pridodati, izabrati
adlevo, 1. podići , uzdići
administer, -tri, m. pomoćnik
administro, 1. (+ ak) upravljati
admiratio, -ionis, f. divljenje
admiror, 1. miratus sum diviti se, čuditi se
admitto, 3. misi, missum (+ ak) dopustiti
admoneo, 2. monui, monitum (+ ak) opomenuti
admoveo, 2. movi, motum (+ ak) primaknuti
adnecto, 3. nexui, nexum (+ ak) nadovezati
adquiro, 3. quisivi, quisitum (+ ak) tražiti za se,
priskrbiti
Adriaticum, -i, n. Jadran
Adriaticus, 3 jadranski
adsum, adesse, affiii biti prisutan
adveho, 3. vexi, vectum (+ ak) dovesti; pas. dovesti se
advena, -ae, m. došljak, stranac
advenio, 4. veni, ven tum doći , stići
adversarius, -i, m. protivnik
adversus, 3 nepristupačan , protivan
adversus (s ak) nasuprot
advocatio, -ionis, f. prizivanje, vijećanje
Aeacides, -ae, m. Eaković, Eakov potomak
aedes, -is, f. hram, građevina
aedificium, -ii, n. građevina
aedifico, 1. (+ ak) sagraditi
aedHis, -is, m. edil
Aegida, -a e, f. Egida (danas Koper)
aegre teško
Aegyptius, 3 egipatski
Aegyptus, -i, f. Egipat
Aemilius, -i, m. Emilije
Aemilius, 3 Emilijev, emilijski
aemulatio, -ionis, f. natjecanje, takmičenje, nadmetanje
Aeneas, -a e, m. Eneja
aeneus, 3 mjeden
Aeolia, -ae, f. Eolija
aequalis, -is, m. vršnjak
aequejednako
Aequi, -orum, m. Ekvi
aequitas, -atis, f. jednakost
aequo, 1. (+ ak) izjednačiti, dostići
aerarium, -ii, n. blagajna, državna blagajna
aes, aeris, n. mjed, bakar, bakreni novac
aes alienum zajam, dug
aestas, -atis, f. ljeto
aetas, -atis, f. dob, razdoblje
aeternitas, -atis, f. vječnost
aeternus, 3 vječan, besmrtan
Aether, -eri s, m. Eter, Nebo
Aetna, -a e, f. Etna
Aetolia, -ae, f. Etolija
aevum, -i, n. dob, vijek
affectus, -us, m. osjećanje
anero, afferre, attuli, allatum (+ ak) donositi
affluo, 3. fluxi, '- pritjecati
affundo, 3. fiidi, fiisum (+ ak) doliti; pas. prostrt biti,
pružiti se
Africa, -ae, f. Afrika
Africanus, 3 afrički
Agenor, -oris, m. Agenor
ager, agri, m. polje
aggredior, 3. gressus sum (+ ak) napasti
agitatio, -ionis, f. gibanje, kretanje
agito, 1. (+ ak) provoditi, voditi, poticati, podbadati,
postupati, raditi, nastojati
agmen, -inis, n. četa
ago, 3. egi, actum voditi, raditi, postupati s kim
age! agite! hajde
agrarius,3 agrami, zemljišni
agrestis, -e primitivan, sirov, divlji
agricola, -ae, m. ratar
agricultfJ.ra, -ae, f. zemljoradnja, poljoprivreda
Agrippa, -ae, m. Agripa
aio kažem
ala, -a e, f. odio vojske, pomoćna četa
alacer, -cris, -cre živahan, veseo
Alba Longa f. Alba Longa
Albinus, -i, m. Albin
album, -i, n. popis
alea, -a e, f. kocka
Alexandria, -a e, f. Aleksandrija
alias inače, drukčije
alibi drugdje
alicubi negdje
alien us, 3 tuđ
aliquando ipak jednom, jednom, nekad
aliqui, aJiqua, aJiquod neki, neka, neko
aliquis, aJiquid netko, nešto
aliter protivno, drukčije
aliter ... ac drukčije ... nego
alius, alia, aliud drugi
alius ... alius jedan . .. drugi
aUuo, 3. aIIili, - oprati, naplaviti
Alpes, -ium, f. Alpe
alter, -era, -erum drugi od dvojice
altus, 3 visok
alvus, -i, f. trbuh
Amalthea, -ae, f. Ama\teja
ambigue dvoznačno
ambitio, -ionis, f. častohleplje
ambitus, us, m. obilazak, putanja, rub
ambo, -a e, -o oba, oboje
ambulo, 1. šetati
ambustus, 3 spaljen
amica, -ae, f. prijateljica
amicitia, -ae, f. prijateljstvo
amiCUS, -i, m. prijatelj
amissio, -ionis, f. gubitak
amitto, 3. misi, missum (+ ak) izgubiti
amo, 1. (+ ak) voljeti
239
amoenus, 3 zgodan
amor, -oris, m. ljubav
amphitheatrum, -i, n. amfiteatar
amphora, -a e, f. vrč, amfora
amplius više
amplus, 3 prostran
amputo, l. (+ ak) odrezati
Amulius, -i, m. Amulije
an ili
anagnostes, -a e, m. č itač
ancilla, -a e, f. sluški nja
Ancona, -a e, f. Ankona (danas An.cona)
ancora, -ae, f. sidro
Ancus, -i, m. Anko
Andriscus, -i, m. Andrisk
Andromčda, -ae, f. Andromeda
angustiae, -arum, f. tj esnac
angustus, 3 tijesan, uzak
anima, -a e, f. duša
animadversio, -ionis, f. pažnja
animal, -alis, n. životinja
animus, -i, m. duh
annona, -ae, f. ljetina, urod, žito
annoto, l. (+ ak) zabilježiti
annus, -i, m. godina
annuus, 3 godišnji
anser, -čris, m. f. guska
ante (s ak) prije, pred
ante ... quam prije ... nego
antča prije
antecedo, 3. cessi, cessum (+ ak) prestići , nadvisivati
antčquam prije nego
Antiochus, -i, m. Antioh
antiquitas, -atis, 'r. starina
antiquitus od tarine
antiquo, l. (+ ak) ostavljati po starom, ne pristajati
antiquus, 3 star, drevan
Antoninus, -i, m. Antonin
Antonius, -i, m. Antonije
anularius, -ii, m. prstenar
anulus, -i, m. pr ten
apage! nosi e! gubi se!
aper, apri, m. vepar
aperio, 4. rui, rtum (+ ak) otvoriti
apertus, 3 otvoren
240
apodyterium, -ii, n. sv lačionica
Apollo, -inis, m. Apolon
Apollonia, -a e, f. Apolonija
apparatus, -us, m. priprema
apparčo, 2. paru i, - pojaviti se
appello, l. (+ ak) proglasiti nazivati
appen do, 3. pendi, pensum (+ ak) odmjeravati
Appius, -ii, m. Apije
Appius, 3 Apijev, apijski
apporto, l. (+ ak) donositi, dovoziti
appropinquo, l. približavati se
AprHis, -e travanjski, aprilski; supSl.
AprHis, -is, m. travanj
Apsoros, -i, f. Apsor (danas Osor)
apte prikladno
aptus, 3 prikladan, zgodan
apud (s ak) kod
aqua, -a e, f. voda
aquae, -arum, f. toplice
Aquae lassae Akve Jase (danas Varaždinske
loplice)
aquaeductus, -us, m. vodovod, akvedukt
aquila, -ae, m. orao
Aquileia, -ae, f. Akvileja (danas Aquileia)
ara; -ae, f. žrtvenik
aratrum, -i, n. plug
arbitrium, -ii, n. mišlj enje, sud
arbor, -oris, f. drvo
arca, -a e, f. škrinja za novac, blagajna
architectura, -ae, f. građevinarstvo
architectus, -i, m. graditelj , arhitekt
arcus, -us, m. luk
ardčo, 2. arsi, arsum gorjeti
arduus, 3 strm
arča, -ae, f. dvorište
argentaria, -a e, f. mjenjačnica , banka
Argentaria, -ae, f. Argentarija (danas Srebrenica)
argentarius, -ii, m. mjenjač , novčar
argentčus, 3 srebrni
argentum, -i, n. srebro
Aricia, -ae, f. Aricija (danas Arezza)
Ariminum, -i, n. Arimin (danas Rimini)
arma, -orum,n. oružje, borba
arma capčre dići se na oružje
arma movere zaratiti
armarium, -ii, n. ormar
arm o, l. (+ ak) oružati
ars, artis, f. umjetnost, vještina, zanat
Arsia, -ae, m. Arsija (danas Raša)
articulus, -i, m. čla n ak
artifex, -ficis, m. zanatlija
artificiosus, 3 umj etan, neprirodan
artus, -us, m. ud
Arvalis, -e arval ki
as, assis, m. as (no vča na jedinica)
Ascanius, -ii, m. Askanije
ascendo, 3. scendi, scensum uspinjati se
Asia, -a e, f. Azija
aspecto, 1. (+ ak) promatrati
asper, -era, -erum oštar, surov, tvrd
aspicio, 3. spexi, spectum (+ ak) ugledati
assidue često
assiduus, 3 čest, gust
assuesco, 3. suevi, suetum na v i ći se
assurgo, 3. surrexi, surrectum ustati
astrologus, -i, m. zvjezdoznanac, astro log
at a, no
ater, atra, ah'um taman, mračan
Athena, -ae, f. Atena (bo:'Sca)
Athenae, -arum, f. Atena (grad)
Atheniensis, -is, m. Atenjanin
atque i, i to
atqui a, ali
atramentum, -i, n. tinta
atrium, -ii, n. atrij, predvorje
atrocitas, -atis, f. užas, groza
atrox, -ocis strašan
Attalus, -i, m. Atal
attamen ipak
Atticus, -i, m. Atik
Atticus, 3 at i čk i
Attus, -i, m. Ato
auctor, -oris, m. pisac, pokretač, tvorac, pokrovitelj
auctoritas, -atis, f. ugled
aucupor, 1. aucupatus sum (+ ak) vrebati, hvatati
audacia, -ae, f. mionost, odvažnost
audacter smiono
audax, -acis mion, odvažan
audeo, 2. ausus sum u s uđi vat i se
audio, 4. (+ ak) č uti
aufero, auferre, abstuli, ablatum (+ ak) odnositi,
skinuti sa
augeo, 2. auxi, auctum (+ ak) uzvisiti, uvećati, obogatiti
augur, -iiris, m. augur, proricatelj , gatar (iz ptičjeg
leta)
augurium, -ii, n. augurij , opažanje i tum ačanje znamenja
po ptičjem letu
Augustus, -i, m. August
Aulus, -i, m. Aulo
auratus, 3 poz lać e n
Aurelianus, -i, m. Aurelijan
Aurelius,3 Aurelijev
aureus, 3 zlatan
aurifex, -ficis, m. zlatar
auris, -is, f. uho
aurora, -ae, f. zora
aurum, -i, n. zlato
auspicato uz auspicije
auspicium, -ii, n. auspicij, motrenje znamenja po pticama
auspico, l. prirediti auspicije
aut ili
aut ... aut ili ... ili
autem (postpozitivno) a, pak
auxilium, -ii, n. pomoć
avaritia, -ae, f. lakomost, pohlepa
ave! avete! zdravo!
Aventinum, -i, n. Aventin
avidus, 3 željan
avis, -is, f. ptica
avunculus, -i, m. ujak
avus, -i, m. djed
B
balnearium, -ii, n. kupaonica
balneolum, -i, n. mala kupaonica
bal neum, -i, n. kupalište
barba, -ae, f. brada
barbarus, -i, m. barbarin
Barbarus, -i, m. Barbar
barbarus, 3 barbarski
basilica, -a e, f. bazilika
beatus, 3 sretan, blažen
bellicosus, 3 ratoboran, hrabar
241
beJJicus, 3 ratni
bello, 1. ratovati
bellum, -i, n. rat
bellum gero vodim rat
beliJa, -a e, f. neman
bene dobro
benefidum, -ii, n. dobročinstvo
Beneventum, -i, n. Benevent (danas Beneventa)
benignus, 3 dobrohotan
Bestia, -a e, f. Bestija
bestia, -a e, f. životinja, zvijer
bestiarius, -ii, m. gladijator u borbi sa zvijerima
Bias, -antis, m. Bijant
bibliopola, -ae, m. knj ižar
bibliotheca, -ae, f. knjižnica, biblioteka
Bibiilus, -i, m. Bibul
bidiium, -i, n. razdoblje od dva dana
biennium, -ii, n. razdoblje od dvije godine
bis dvaput
Bononia, -ae, f. Bononija (danas Bologna)
bonum, -i, n. zadovoljstvo, sreća; imetak
bonus, 3 dobar, plemenit
bos, bovis, m. f. govedo
botularius, -ii, m. kobasičar
brevis, -e kratak
Britannia, -ae, f. Britanija
Brundisium, -ii, n. Brundizij (danas Brindisi)
Brutus, -i, m. Brut
bubile, -is, m. pojata, govedarnica
bucca, -a e, f. obraz
budna, -a e, f. školjka u koju trubi Triton, rog
bulla, -a e, f. ogrlica, amajlija
C
cado, 3. ceddi, casum pasti
Caecilius, -ii, m. Ceci lije
caecus,3 slijep
Caecus, -i, m. Ceko
caedes, -is, f. ubojstvo
caedo, 3. cecidi, caesum (+ ak) sjeći, ubiti
caelestis, -e nebeski
Caelius, -i, m. Celij
caelum, -i, n. nebo, podneblje
caeremonia, -ae, f. obred, ceremonija
Caesar, -liris, m. Cezar
242
caesus, 3 podrezan
calamus, -i, m. pisaljka, pero, trska
calceus, -i, m. cipela, čizmica
calculator, -oris, m. učitelj računanja
caldarium, -ii, n. topla kupelj
caliciilus, -i, m. čašica
calidus, 3 topao
caliga, -a e, f. čizma
caligarius, -ii, m. postolar, čizmar
caligo, -ginis, f. tama, mrak
cam~o, 2. iii, - (+ ak) biti vješt, znati, razumjeti
Calpurnius, -ii, m. Kalpurnije
calumnia, -a e, f. spletka
camera, -ae, f. svod
Campania, -ae, f. Kampanija
Campanus, 3 kampanski
campestris, -e poljski, ravničarski
campus, -i, m. polje
candidus, 3 bijel
canis, -is, m. f. pas
cano, 3. cedni, (cantatum) (+ ak) pjevati
canto, 1. (+ ak) pjevati
cantor, -oris, m. pjevač
cantus, -us, m. pjevanje
capax, -acis prostran, prikladan
capillus, -i, m. kosa, vlas
capio, 3. cepi, captum (+ ak) uzeti, osvojiti, hvatati,
zarobiti, sadržavati
Capito, -onis, m. Kapiton
Capitolium, -ii, n. Kapitolij
capsa, -ae, f. torba
Capiia, -ae, f. Kapua (danas Capua)
caput, capitis, n. glava, glavni grad, vrh
career, -eris, m. zatvor, ograda
car~o, -inis, m. kardo, glavna ulica u smjeru sjever-
Jug
careo, 2. cariii, - (+ ab) biti bez
carmen, -inis, n. pjesma
caro, carnis, f. meso
carpo, 3. carpsi, carptum (+ ak) trošiti, grabiti
carrus, -i, m. kola
Carthaginienses, -ium, m. Kartažani
Carthago, -ginis, f. Kartaga
carus, 3 mio, drag
casa, -a e, f. kuća
caseus, -i, m. sir
Cassiope, -es, f. Kasiopeja
Cassius, -ii, m. Kasije
castellum, -i, n. utvrđenje
Castor, -oris, m. Kastor
castra, -orum, n. tabor, tvrđava
casus, -us, m. pad, padež, slučaj
casu slučaj no
catadromus, -i, m. spušteno uže
catena, -ae, f. okov, lanac
catenatus, 3 okovan
cathedra, -ae, f. stol
CatiIina, -a e, m. Katilina
Cato, -onis, m. Katon
Catullus, -i, m. Katul
Caucasus, -i, m. Kavkaz
cauda, -a e, f. rep
caudex (codex), -icis, m. knjiga, kodeks
Caudinus, 3 kaudijski
Caudium, -ii, n. Kaudij
caupo, -onis, m. krčmar
caupona, -ae, f. krčma
causa, -ae, f. uzrok, razlog
causa (postpoz. s gen) radi
cavaedium, -ii, n. dvorište, predvox;je
caveo, 2. cavi, cautum čuvati se
cavus, 3 šupalj, prazan
cedo, 3. cessi, cessum ići, odlaziti; (+ dat) ustuknuti
pred, uzmicati
celeber, -bris, -bre slavan
celebritas, -atis, f. proslava, slavlje
celebro, 1. (+ ak) slaviti
Celeia, -a e, f. Celeja (danas Celje)
celer, -eris, -ere brz
celeriter brzo
cella, -ae, f. ambar, klijet, sobica
celo, 1. (+ ak) sakrivati
cena, -ae, f. glavni obrok, ručak , večera
ceno, 1. ručati
censeo, 2. censui, censum (+ ak) cijeniti, smatrati
censor, -oris, m. cenzOf, procjenitelj
census, -us, m. procjena imetka, cenz
centum sto
centuria, -ae, f. centurija, odjel vojske
centuriatus, 3 centurijski, po centurijama
centurio, -ionis, m. centurion, zapovjednik centurije
Cepheus, -i, m. Kefej
cera, -ae, f. vosak, voskom presvučena tablica za
pisanje
ceratus, 3 presvučen voskom
cerebrum, -i, n. mozak, glava
Ceres, -eris, f. Cerera
cern o, 3. crevi, cretum (+ ak) razabirati, opažati
certamen, -inis, n. natjecanje, borba
certo, 1. boriti se
certus, 3 siguran; određen
cervical, -alis, n. jastuk
cervix, -icis, f. šija, vrat
cervus, -i, m. jelen
cetarius, -ii, m. prodavač ribe
ceteri, -ae, -a ostali
ceterum uostalom
cetus, -i, m. kit
Chaos, A Chaos, AB Chao Kaos, bez lična masa
charta, -ae, f. papir
Charybdis, -is, f. Haribda
chirurgia, -ae, f. kirurgija
Cibalae, -arum, f. Cibale (danas Vinkovci)
cibus, -i, m. hrana
Cicero, -onis, m. Ciceron
cieo, 2. civi, citum (+ ak) pozivati, poticati
cingo, 3. cinxi, cinctum (+ ak) okružiti opasati
cinis, -eris, m. pepeo
circa (s ak) oko
circensis, -e cirkuski
circulus, -i, m. krug, kružnica
circum (s ak) oko
circumdo, l. dedi, datum (+ak, + dat) opasati,
obložiti (oko čega)
circumsisto, 3. steti, - (+ ak) okružiti, opkoliti
circumsono, 1. -,- razlijegati se oko, zvučati oko
circus, -i, m. cirk, trkalište
cis (s a9 s ove strane
Cisalpinus, 3 s ovu stranu Alpa, cisalpinski
cista, -a e, f. kutija
cisterna, -ae, f. vodosprema, cisterna
cito brzo
citra (s ak) s ove strane
243
civicus, 3 građan ki
civilis, -e građanski
civis, -is, m. građanin
civitas, -atis, f. država, grad
elades, -is, f. propast, nesreća, poraz
elam potajno, krišom; prijed/og (s ak, ab) bez znanja
elamo, 1. vikati
elamor, -oris, m. buka
elangor, -oris, m. krika, gakanje
clarus, 3 slavan
elassis, -is, f. odio, razred, kla a; mornarica
Claudius, -ii, m. Klaudije
elaudo, 3. elausi, elausum (+ ak) zatvoriti
elavus, -i, m. rub
Cleo patra, -ae, f. Kleopatra
eliens, -entis, m. štićenik, klijent
elipeus, -i, m. štit
elivus, -i, m. brežuljak
eloaca, -ae, f. kanal
Cocceius, -e i, m. Kokcej
Coeles, -itis, m. Koklo
codicillus, -i, m. pismo, poruka
coemptio, -ionis, f. kupnja, brak sklopljen ugovorom
coepi, coepisse počeo sam
cogito, l. misl iti
cognatio, -ionis, f. srodstvo, rodbinska veza
cognomen, -inis, n. nadimak
cognosco, 3. novi, cognitum (+ ak) saznati, spoznati
cogo, 3. coegi, coactum (+ ak) tjerati, skupiti
Collatinus, -i, m. Kolatin
colJega, -a e, m. uizabranik, drug, kolega
collegium, -ii, n. društvo, udruženje
colligo, 1. (+ ak) vezati, povezati
colligo, 3. legi, lectum (+ ak) skupljati
collin us, 3 brežuljkast
colloco, 1. (+ ak) smjestiti
colloquium, -ii, n. razgovor
collum, -i, n. vrat
colo, 3. colili, cultum (+ ak) "tovati, poštovati, obrađivati
colonia, -a e, f. na eobina, kolonija
colon us, -i, m. seljak, kolon
color, -oris, m. boja
colosseus, 3 gorostasan, kolosejski
2...J.4
comatus, 3 ko mat
comes, -His, m. pratilac
comitiatus, -us, m. skupština
comitium, -ii, n. skupština, komicij
commemoro, 1. (+ ak) spomenuti
commenticius, 3 izmišljen
commercium, -ii, n. trgovina
commilito, -onis, m. ratni drug
committo, 3. misi, missum (+ ak) povjeriti, spremiti
communis, -e zajednički
in commiine zajedno
comparo, 1. (+ ak) pripremati, teći, pribaviti
compello, 3. pilli, pulsum (+ ak) natjerati
compes, -pedis, f. klade, okovi
competitor, -oris, m. takmac
complector, 3. plexus sum (+ ak) zagrliti, obujmiti,
obuhvatiti
compiiires, -a mnogi
compluvium, -ii, n. kompluvij, otvor na krovu
compono, 3. posili, positum (+ ak) II postaviti,
stvoriti
comprehendo, 3. prehendi, prehensum (+ ak)
dostići, uhvatiti
comprobo, l. (+ ak) odobriti
concedo, 3. cessi, cessum dopustiti, potvrditi
concessio, -ionis, f. dopuštanje
concido, 3. cidi, - pasti, klonuti
concilium, -ii, n. skupština
concipiq, 3. cepi, ceptum (+ ak) začeti , tvoriti, zahvatiti
c~ncito, 1. (+ ak) potaći
conelamo, ]. povikati
conelusio, -ionis, f. zaključak
concupio, 3. cupivi, cupitum (+ ak) željeti
concurro, 3. curri, cursum strčati se, sukobiti se
concursus, -us, m. strka
condemno, l. (+ ak + gen) osuditi
condicio, -ionis, f. uvjet
condo, 3. condidi, conditum (+ ak) osnovati,
spremiti, podići
confarreatio, -ionis, f. vjenčanje obredom
confero, conferre, contilli, collatum (+ ak)
uspoređivati ; sabrati, prenijeti
conficio, 3. feci, fectum (+ ak) završiti
confido, 3. fisus sum (+ ab) pouzdati se
confirmo, 1. (+ ak) učvrstiti
conflagro, 1. (+ ak) spaliti
confluo, 3. -, - dotjecati
confugio, 3. fiigi, - pobjeći , pribjeći ; obratiti se
congero, 3. gessi, gestu m (+ ak) skupiti
congiarium, -ii, n. dar
coniugatio, -ionis, f. sprezanje, konjugacija
coniugium, -ii, n. brak
coniuratio, -ionis, f. urota
coniuratus, -i, m. urotnik
coniuro, l. urotiti se
conor, l. conatus sum (+ ak) pokušavati
consaIuto, 1. (+ ak) zajednički pozdraviti, vršiti
smotru
consecro, 1. (+ ak) posvetiti
consensus, -us, m. suglasnost
consentio, 4. sensi, sensum slagati se
conservo, l. (+ ak) sačuvati , spa iti
consilium, -ii, n. avjet, vijećanje, odluka, namjera
consisto, 3. stiti, - stati, zastati
consobrinus, -i, m. bratić
consocius, -ii, m. suradnik, drug
consolor, 1. consolatus sum (+ ak) utješiti
conspectus, -us, m. pogled
constanter dosljedno, pouzdano, stalno
constituo, 3. stitui, stitutum (+ ak) stvoriti, utemeljiti,
osnovati, urediti, odlučiti
constitutio, -ionis, f. uredba
constringo, 3. strinxi, strictum (+ ak) povezati,
stegnuti
constructio, -ionis, f. gradnja
construo, 3. struxi, structum (+ ak) sagraditi
consuetudo, -dinis, f. navika, običaj
consul, -ulis, m. konzul
consularis, -e konzulski
consulatus, -us, m. konzulska čast
consulto, l. promisliti, savjetovati se
consultum, -i, n. odluka
consumo, 3. sumpsi, sumptum (+ ak) upotrijebiti;
uništiti
consurgo, 3. surrexi, surrectum podići se
contemno, 3. tempsi, temptum (+ ak) prezirati
contemplor, l. (+ ak) promatrati, prosuđivati
contendo, 3. tendi, tentum sukobiti se
contentio, -ionis, f. sukob
contentus, 3 zadovoljan
contero, 3. trivi, tritum (+ ak) tratiti
contextus, -us, m. sastav, veza
contineo, 2. tinui, tentum (+ ak) držati, obuh vaćati
continuo, l. (+ ak) nastaviti
contio, -ionis, f. zbor
contra (s ak) protiv, nasuprot
contraho, 3. traxi, tractum (+ ak) skupiti, stegnuti
contrarius, 3 protivan, suprotan, nepovoljan
controversia, -ae, f. govor kojim se pobija, kontroverzija,
pobijanje
contubernalis, -is, m. drug, pratilac
converto, 3. verti, versum (+ ak) promijeniti, okretati,
prevoditi
convivium, -ii, n. gozba
convivo, 3. (+ dat) družiti se
convolo, l. sleći se, doletjeti, dotrčati
copiae, -arum, f. čete (u sg. obilje; čeljad)
copiosus,3 obilan
coquus, -i, m. kuhar
cor, cordis, n. srce
coram pred; prijedlog (s ab.) pred
Corcyra, -a e, f. Korkira (danas K/j)
Corcyra Nigra Korkira igra (danas Korčula)
Corinthus, -i, f. Korint
Cornelia, -ae, f. Kornelija
Cornelius, -ii, m. Kornelije
corn u, -us, n. rog
corpus, -oris, n. tijelo, cjelina
corrigo, 3. rexi, rectum (+ ak) ispraviti
corripio, 3. ripui, reptum (+ ak) obuzeti, zgrabiti
corrumpo, 3. rupi, ruptum (+ ak) kvariti, uni štavati,
potkupiti
Corsica, -a e, f. Korzika
cos, cotis, f. kremen, stijena, brus
cotidie svakodnevno
cras sutra
Crassus, -i, m. Kras
Crates, -is, m. Kratet
creber, -bra, -brum čest
creditus, 3 uzajmljen
credo, 3. credidi, creditum (+ dat) vjerovati
2 4 5
cremo, ]. (+ ak) spaliti
creo, 1. (+ ak) rađati, stvarati, izabrati, postaviti za
crepitus, -us, m. pljesak
cresco, 3. crevi, cretum rasti
Creta, -ae, f. Kreta
crimen, -inis, n. zločin
Crixus, -i, m. Kriks
crudelis, -e okrutan
cruentus, 3 krvav
crusta, -ae, f. kora, pokrov
crustularius, -ii, m. kolačar, lastičar
crux, crucis, f. križ
cryptoporticus, -i, m. zatvoreni trijem
cubiculum, -i, n. spavaonica
cubile, -is, n. ležaj
cucullus, -i, m. kapuljača
culina, -ae, f. kuhinja
culpo, 1. (+ ak) okrivljavati
cutter, -tri, m. mesarski nož
sub cuItro u škripcu
cultura, -a e, f. kultura, usjev
cultus, -us, m. nošnja, ruho, obrazovanje
cum (prijedlog s ab) s, sa; (veznik) kad, jer, iako
Cumae, -arum, f. Kume
cunctanter oklijevajući
cunctor, l. cunctatus sum oklijevati
cunctus, 3 av
cupido, -dinis, f. želja, ljubav
cupidus, 3 željan
cupio, 3. cupivi, cupitum (+ ak) željeti
cur zašto
cura, -ae, f. briga
curia, -ae, f. bratstvo, kurija, zgrada senata, senatska
sjednica
curiatus, 3 kurijski, po kurijama
Curicum, -i, n. Kurik (danas Krk)
curo, 1. (+ ak) brinuti se, liječiti
curro, 3. cucurri, cursum trčati
currus, -us, m. kola
cursus, -us, m. trk; tok
cursus publicus državna pošta
curtus, 3 krnj
curulis, -e kurulski
curvatus, 3 okrugao, svinut
246
custos, -odi s, m. zaštitnik, čuvar
Cynoscephalae, -arum, f. Kinoskefali
D
Dacia, -ae, f. Dacija
Dalmatia, -a e, f. Dalmacija
damnum, -i, n. kazna, šteta
Danaus, -i, m. Danajac, Grk
Danuvius, -i, m. Dunav
dafivus, -i, m. dativ
de (s ab) o, sa
dea, -a e, f. božica
debeo, 2. debui, debitum (+ ak) morati, dugovati
debitor, -oris, m. dužnik
decedo, 3. cessi, cessum otići, nestati
decem deset
December, -bris, m. prosinac, decembar
decemvir, -i, m. decemvir, član desetočlana kolegija
decens, -ntis pristojan
decerno, 3. crevi, cretum (+ ak ili sa de) odlučiti
decet, 2. decu it, - dolikuje
Decimus, -i, m. Decim
declinatio, '-ionis, f. deklinacija, sklanjanje
declivitas, -atis, f. nagib, strmina
decoro, l. (+ ak) ukrasiti
decorus, 3 lijep, krasan
decretum, -i, n. odluka
decumanus, -i, m. dekuman, glavna ulica u smjeru
istok-zapad
decurio, -ionis, m. dekurion
decurro, 3. curri ili cucurri, cursum dotrčati , stići,
spustiti se
deditio, -ionis, f. predaja
in deditionem accipere primiti predaju
deduco, 3. duxi, ductum (+ ak) porinuti u more,
izvesti
defectlvus, 3 nepotpun
defendo, 3. ndi, nsum (+ ak) braniti
defensor, -oris, m. branitelj
deIero, ferre, tuli, latum donijeti
defessus, 3 umoran
deformis, -e bezobličan
deformitas, -atis, f. nakaznost
dehinc zatim
deicio, 3. ieci, iectum (+ ak) baciti
dein zatim
deinde zatim
delecto, 1. (+ ak) radovati
deleo, 2. (+ ak) razoriti
delibero, 1. (sa de) razmišljati, mozgati
deligo, 1. (+ ak) svezati
demonstro, 1. (+ ak) pokazati
demum napokon
denarius, -ii, m. denar
denique napokon
den s, den tis, m. zub
densus, 3 gust
dentatus, 3 uglađen
depono, 3. posui, positum (+ ak) odložiti
deprehendo, 3. prehendi, prehensum (+ ak) zateći
deprendo v. deprehendo
derideo, 2. risi, risum (+ ak) ismijavati, podsmijavati
se
descendo, 3. scendi, scensum silaziti, kretati
descisco, 3. descivi, descitum (sa a) odmetnuti se
describo, 3. scripsi, scriptum (+ ak) opisati, odrediti
descriptio, -ionis, f. opis
desero, 3. serui, sertum (+ ak) ostaviti
desertor, -oris, m. bjegunac
desertus, 3 napušten
desiderium, -ii, n. želja
desidero, 1. želj eti
desidiosus, 3 besposlen, dosadan
designatus, 3 određen
design o, 1. (+ ak) označavati
desino, 3. desivi ili desii, desitum (+ ak) prestati
desisto, 3. stiti (+ ab) odustati
despero, 1. (sa de) izgubiti nadu, očajavati
desum, deesse, defUi nedostajati
detego, 3. texi, tectum (+ ak) otkriti
detrliho, 3. traxi, tractum (+ ak) oboriti, odvući
detrimentum, -i, n. šteta
DeucalIon, -ionis, m. Deukalion
deus, dei, m. bog
devoro, 1. (+ ak) proždirati
dextera (d extra), -a e, f. desnica
diaeta, -ae, f. soba u lj etnikovcu
Dialis prid. Jupiterov
Diana, -ae, f. Dijana
Diaulus, -i, m. Dijaulo
dico, 3. dixi, dictum (+ ak) reći
dictator, oris, m. diktator, vrhovni zapovjednik
dies, diei, m. i f. dan (m.), rok (f.)
in dies iz dana u dan
differo, ferre, distuli, dilatum (+ ak) odgađati
difficilis, -e težak
difficulter teško
digitus, -i, m. prst
dignitas, -atis, f. dostojanstvo
dignus, 3 dostojan, vrijedan
dilacero, 1. (+ ak) rastrgnuti
dilargior, 4. (+ ak) obilato darivati
diligentia, -ae, f. rnar, brižnost, marljivost
diligo, 3. lexi, lectum (+ ak) voljeti, cijeniti
dimico, 1. boriti se
dimidium, -ii, n. pola, polovica
direptio, -ionis, f, pljačkanje
dirimo, 3. emi, emptum (+ ak) prekinuti
diripio, 3. ripui, reptum (+ ak) opljačkati
diruo, 3. ui, utum (+ ak) raspustiti, razrušiti
disc'edo, 3. cessi, cessum odustati, otići
discindo, 3. cidi, cissum (+ ak) rasjeći
disciplina, -ae, f. stega, disciplina
discipula, -ae, f. učenica
discipulus, -i, m. učenik
disco, 3. didici, - učiti
discordia, -ae, f. nesloga
discors, discordis nesložan
discrimen, -inis, n. razlika; nesreća , opasnost
discurro, 3. curri, cursum trčati , rastrčati se
disparillter različito
dispersus, 3 raspršen
displiceo, 2. cui, citum (+ dat) ne sviđati se
disputo, 1. (sa de, in, contra) raspravljati
dissensio, -ionis, f. razmirica
dissimilis, -e različit
dissimulanter hineći
dissimulo, 1. (+ ak ili sa de) ne mariti za, pretvarati se
disto, 1. -, - (sa inter ili ab) biti udaljen
distribuo, 3. tribui, tributum (+ ak) dijeliti
distributio, -iOnis, f. razdioba
diu dugo (vremenski)
2 47
diutius dulje
diurnus, 3 dnevni
diverbero, I. (+ ak) šibati
diversitas, -atis, f. raznolikost, bogatstvo
diversus, 3 različit
dives, -itis bogat
divido, 3. divisi, divisum (+ ak) podijeliti
divinatio, -ionis, f. proricanje, dar proricanja
divino, 1. (+ ak) naslućivati , slutiti, pogađati, predskazivati,
proricati
divin us, 3 božanski
divitiae, -arum, f. bogatstvo
divus, 3 božanski, božanstven
do, l. dedi, datum (+ ak) dati
se dare predati se
doceo, 2. dociii, doctum (+ ak) podučavati
doctor, -oris, m. učitelj , predavač
doctrina, -ae, f. učenje , podučavanje
doctus, 3 učen
doleo, 2. doliii, domum (+ ak) boljeti, žaliti
dolor, oris, m. bol, žalost, nevolja
dolus, -i, m. prijevara, zamka
domesticus, 3 domaći
dominatio, -ionis, f. vladavina, gospodstvo
dominator, -oris, m. gospodar
dominus, -i, m. gospodar
Domitius, -ii, m. Domicije
Domitius, 3 Domicijev
domo, 1. domiii, domitum (+ ak) pokoriti
domus, -us, f. kuć"a, dom
donec dok ne, dok
dono, 1. (+ ak) darivati, dati
donum, -i, n. dar
dormio, 4. spavati
dorsum, -i, n. hrbat
Drinus, -i, m. Drina
dubito, 1. (sa de) oklijevati, dvoumiti
dubium, -ii, n. sumnja
dubium 000 an dvoji se da li o o o ili
duco, 3. duxi, ductum (+ ak) voditi; smatrati
sorte duci biti izabran žrijebom
dulcis, -e sladak, ugodan
dum dok
duo, duae, duo dva
248
duodecim dvanaest
dUQvir, -i, m. duovir, član dvočlana kolegija
duplico, 1. (+ ak) udvo tručiti
duro, 1. trajati
durus, 3 tvrd, čvrst
dux, ducis, m. vođa, vojskovođa
Dyrrachium, -ii, n. Dirahij (danas Drač)
E
e ili ex (s ab) iz, od
ea condicione pod tim uvjetom
eborarius, -ii, m. obrađ i vač s lonovače
ebrius, 3 pijan
eburneus, 3 bjelokostan
ecce evo
edo, 3. edi, esum (+ ak) jesti
edo, 3. edidi, editum (+ ak) izdati, objaviti, prirediti,
izvesti, dati
educatio, -ionis, f. obrazovanje
ediico, 1. (+ ak) odgajati
edf1co, 3. duxi, ductum (+ ak) izvesti
effero, efferre, extiili, elatum (+ ak) iznositi, uznositi
effigies, -iei, f. prilika, lik
effringo, 3. fregi, fractum (+ ak) provaliti, razbiti
effugio, 3. rugi, - (+ ak) izbjegavati, raspršiti se
effundo, 3. rudi, rusum (+ ak) rasipati; baciti se
egens, -otis siromašan, u oskudici
egenus,3 siromašan
egoja
egregius, 3 izvanredan
egressus, -us, m. izlazak
elegantia, -ae, f. ukus, finoća
elementa, -orum, n. počela, osnove
elephans, -antis, m. slon
elephantus, -i, m. slon
Eleusinus, 3 eleuzinski
eligo, 3. legi, lectum (+ ak) izabrati
eloquentia, -ae, f. rječitost , govornička vještina
emendo, 1. (+ ak) popravljati
emergo, 3. mersi, mersum izroniti
eminens, -ntis istaknut
emineo, 2. iii, - isticati se
emitto, 3. misi, missum (+ ak) ispustiti, isu· iti
erno, 3. erni, emptum (+ ak) kupiti
emolumentum, -i, m. dobitak, korist
Emona, -ae, f. Emona (danas Ljubljana)
enarratio, -ionis, f. prepričavanje , izlaganje
enarro, 1. (+ ak) ispričati
enim naime
enoto, l. (+ ak) bilježiti
enumero, 1. (+ ak) nabrojati
eo zato
eo eonsilio tom namjerom
eo, ire, ii, itum ići
Epidaurus, -i, f. Epidaur (danas Cavtat)
epigramma, -tis, n. natpis, epigram
EpirOtes, -ae, m. Epirac
Epirus, -i, f. Epir
epistiiIa, -ae, f. pismo
epulae, -aru m, f. večera , gozba
epulo, 1. večerati
equa, -a e, f. kobila
eques, -itis, m. konjanik, vitez
equester, -tris, -tre konjanički , viteški
equitatus, -us, m. konjaništvo
equus, -i, m. konj
Erebus, -i, m. Ereb Tmina
erga (- ak) prema
ergo dakle
eripio, 3. ripiii, reptum (+ ak) ukloniti , istrgnuti
erro, l. griješiti; lutati
error, -oris, m. pogreška
eruditio, -ionis, f. obrazovanje
eruditus, 3 obrazovan
erumpo, 3. riipi, ruptum pobjeći , provaliti, izbiti
eruptio, -ionis, f. provala
Esqui1inum -i, n. Eskvilin
essedarius, -ii, m. gladij ator na kolima
et i
etiam takoder, i
etiamsi iako
Etruria, -ae, f. Etrurija
Etrusci -orum, m. Etruščani
etsi iako
Eumenes, -is, m. Eumen
Eunus, -i, m. Eun
evaneseo, 3. niii, - nestati
evenit događa se
eventus, -us, m. događaj
evito, I. (+ ak) izbjegavati
evolvo, 3. volvi, voliitum (+ ak) odviti
exanimo, 1. (+ ak) ubiti
exeed 0, 3. cessi, cessum (sa ex) izaći
exeeptio, -ionis, f. izuzetak
exeessus,-US, m. srru1
excidium, -ii, n. propast
excieo, 2. eivi, citum (+ ak) pozvati, označiti početak
excito, 1. (+ ak) poticati
exclamatio, -ionis, f. povik
exclamo, 1. povikati
exeolo, 3. col iii, cultum (+ ak) poljepšati , ukrasiti
exeurro, 3. eueurri, cursum isticati e, istrčati ,
pružati e, zastraniti
exedo, 3. edi, esum (+ ak) izjesti
exemplum, -i, n. primjer
exeo, ire, ii, Hum izaći
exereeo, 2. eiii, citum (+ ak) obrađivati, vježbati
exercitus, -us, m. vojska
exhaurio, 4. hausi, haustum (+ ak) iscrp ti
exhibeo, 2. iii, Hum (+ ak) izvesti
exigo, 3. cgi, aetum (+ ak) sagraditi, izvršiti, prestati,
protjerati, provesti
existimatio, -ionis, f. mnjenje, ud
existimo, l. (+ ak) smatrati
existo v. exsisto
exitium, -ii, n. propast
exHus, -us, m. smrt, svršetak, izlazak
expaveseo, 3. pavi, - (+ ak) prepa ti e
expello, 3. piili, pulsu m (+ ak) istjerati
expers, -tis bez udjela, nemajući
expertus, 3 iskusan, vješt
expono, 3. posiii, positum (+ ak) izložiti
exporto, l. (+ ak) iznositi, izvoziti
exprimo, 3. pressi, pressum (+ ak) izraziti
expugnatio, -ionis, f. osvojenje
expugno,1. (+ ak) osvojiti
exsisto, 3. stiti, - postati
exspeeto, l. (+ ak) očekivati
exstingiio, 3. stinxi, stinetum (+ ak) ukloniti
exsto, l. -, - postojati
exstriio, 3. struxi, structum (+ ak) izgraditi, sagraditi
, naslagati
249
extendo, 3. tendi, tentum ili tensum (+ ak) raširiti,
povećati
ex territus, 3 uplašen
exterus,3 vanjski, tuđ
exto, ]. v.exsto, 1.
extorris, -e (+ ab) prognan
extra (s ak) izvan
extraho, 3. traxi, tractum (+ ak) i zvući
exu), exulis, m. prognanik
F
faber, -bri, m. kovač
Fabius, -ii, m. Fabije
fabrico, 1. (+ ak) izgraditi
fabula, -ae, f. priča
facne lako, bez truda
fa cilis , -e lak
facinus, -oris, n. č in , djelo; z l očin
facio, 3. feci, factum (+ ak) učiniti , postaviti za
factio, -ionis, f. privrženost, složnost; stranka
factum, -i, n. čin, djelo
facuItas, -atis, f. mogućnost
faenerator, -oris, m. lihvar
faenus, -oris, n. lihva
fallo, 3. fefelli, falsum (+ ak) varati
falsus, -i, m. lažljivac
falsus, 3 lažan
falx, falcis, f. srp
fama, -a e, f. glasina vijest
fames, -is, f. glad
familia, -ae, f. obitelj, porodica
familiaris, -is, m. prijatelj, rođak
familiaris, -e obitelj ski
familiariter prijateljski
famulus, -i, m. rob, sluga
fanaticus, 3 pomaman
far, {arris, n. kolač od krupe, kruh
fas, n. pravo
fasces, -ium, m. svežanj pruća sa sjekirom u sredini,
fasci
fastigium, -i, n. vrh
fastus, -us, m. oholost
fatalis, -e sudbonosan
fatum, -i, n. sudbina, udes
250
fatur, 1. - (+ ak) reći, kazati
faveo, 2. ravi, fautum (+ dat) tražiti željeti, voljeti,
biti na ruku
favor, -oris, m. naklonost, ljubav
fax, facis, f. baklja, zublja, luč
febris, -is, f. groznica
felicitas, -atis, f. sreća, uspjeh, blagostanje
femina, -a e, f. žena
femininus, 3 ženski
femininum genus ženski rod
feneror, 1. (+ ak) uzajmiti novac, lihvariti
fenestra, -ae, f. prozor
fere gotovo
feriae, -arum, f. praznici
ferio, 4. ici, ictum (+ ak) udarati
fero, ferre, tuli, latum (+ ak) nositi, podnositi ,
pružiti
ferox, -ocis divlji
ferrčus, 3 željezan
ferrum, -i, n. željezo mač
ferula, -ae, f. trska, šiba
ferus, 3 divlji
fessus, 3 umoran
festinatio, -ionis, f. žurba
festum, -i, n. praznik
fides, fidči , f. vjel11ost, vjera
fido, 3. fisus sum (+ dat i ab) pouzdavati se
filia, -a e, f. kći
filius, -ii, m. sin
finio, 4. (+ ak) ograničiti , završiti
finis, -is, m. (katkad f.) kraj gral1lca
finitirni, -orum, m. susjedi
finitimus, 3 susjedni
fio, fičri, factus sum postati , biti, dogoditi se
firme čvrsto
firmo, 1. (+ ak) jačati
firmus, 3 čvrst
Flaccus, -i, m. Flak
flagro, l. (+ ab) plamtjeti, (s illJ) žarko željeti
flame n, -inis, m. svećenik
Flaminius, -i, m. Flaminije
Flaminius, 3 Flaminijev, flaminijski
flamma, -a e, f. vatra, plamen
flammčum, -i, n. flamej, vjen ča ni veo
Flavius, 3 Flavijev, flavijski
flecto, 3. flexi, flexum (+ ak) okretati
fleo, 2. evi, etum plakati
florens, -ntis snažan, u punoj snazi, u cvatu
floreo, 2. ili, - cvjetati, odlikovati se, biti u punoj snazi
Florus, -i, m. Flor
flos, floris, m. cvijet
flumen, -inis, n. rijeka
fluo, 3. xi, xum teći
fluvius, -ii, m. rijeka
focillus, -i, m. plamen, ognjište
focus, -i, m. ognjište
foederatus, 3 savezni čk i , pridružen
foedus, -eris, n. savez, ugovor
foedus, 3 ružan
foeneror, 1. v. feneror, l.
fons, fontis, m. izvor
forensis, -e na trgu, javni, službeni
foris vani
forma, -ae, f. izgled, oblik
formido, -dinis, f. strah, nemir
formidolosus, 3 č ud a n , strašan
formo, 1. (+ ak) obl ikovati
fortasse možda
forte s lučajno
fortis, -e hrabar
fortiter hrabro, silno
fortitudo, -dinis, f. hrabrost
fortuna, -ae, f. sreća , sudbina, čast
/
fortunatus, 3 retan, bogat
forum, -i, n. trg
Forum Romanum glavni rimski trg
fossa, -ae, f. jarak
frango, 3. fregi, fractum (+ ak) slomiti
frater, -tris, m. brat
fraus, fraudis, f. prijevara
frequens, -ntis prepun
frequenter često, u velikom broju
frequento, l. (+ ak) posjeć i vati
frigidarium, -ii, n. hladna kupelj
frigidus, 3, dosadan, suhoparan, hladan
froDS, -ntis, f. če lo , spoljašnost
fructuosus, 3 plodan
fructus, -us, m. plod
fructus facere uzgajati plodove
frugi čestit
frumentarius, 3 žitni
frumentum, -i, n. žito
fruor, 3. fructus sum (+ ab) uživati
frux, frugis, f. urod, usjev
Fucinus, -i, m. Fucinsko jezero
fuga, -ae, f. bijeg
fugio, 3. fugi, - bježati
fugo, 1. (+ ak) natjerati u bijeg, razbiti
fulgeo, 2. fulsi, - sjati se
fullo, -onis, m. čistač odij ela
fulmen, -inis, n. munja
Fulvius, -ii, m. Fulvije
Fundi, -orum, m. Fundi (danas Fondi)
funditus do temelja
fundo, 3. fudi, fusum (+ ak) širiti obil ato, pro ipati,
proširiti
fundus, -i, m. posjed
fungor, 3. functus sum (+ ab) služiti, obavlj ati
funus, -eris, n. pogreb
fur, furis, m. lopov, tat
furcillae, -aru m, f. tjesnac, klanac
furor, -oris, m. strast, bijes
furtim kradomice
futurum, -i, n. budućnost
Gaia, -a e, f. Gaja
Gaius, Gai, m. Gaj
galea, -ae, f. kaciga
Gama, -a e, f. Galija
Gallicus, 3 galski
gallina, -ae, f. kokoš
Gallus, -i, m. Gal
G
garrio, 4. (+ ak) brbljati, blebetati
garrilius, -i, m. brbljavac
gaudeo, 2. gavisus sum (+ ab) radovati se
gaudium, -ii, n. radost
gelu, -us, n. led
gemini, -orum, m. blizanci
gemma, -a e, f. dragi kamen, biser
gemo, 3. ili, Hum stenj ati, jaukati, kukati
gen er, -eri, m. zet
25 1
genitivus, -i, m. genitiv
gens, gentis, f. pleme, narod
Gentius, -ii, m. Gencije
genu, -us, n. koljeno
genus, -eris, n. rod, vrsta
geographus, -i, m. zemljopisac, geograf
gero, 3. gessi, gestu m voditi
gestatio, -ionis, f. prostor za šetnju, šetnja, vožnja
gigno, 3. geniJi, genitum (+ ak) rađati
gladHitor, -oris, m. gladijator, borac
gladiatorius, 3 gladijatorski
gladius, -ii, m. mač
gleba, -ae, f. gruda zemlje
gloria, -a e, f. slava
Gnaeus, Gnaei, m. Gnej
Gorgo, -ouis, f. Gorgona, Meduza
Gothi, -orum, m. Goti
Gracchus, -i, m. Grakho
gracilis, -e nježan, tanak
gradu s, -us, m. korak
Graece grčki (pril.)
Graecia, -a e, f. Grčka
Graecus, -i, m. Grk
Graecus, 3 grčki (prid.)
grammatica, -ae, f. gramatika
grammatice knji ževno, školski, gramatički (pril.)
grammatice, -es, f. gramatika
grammaticus, -i, m, učitelj gramatike, učitelj čitanja
i pisanja
grammaticus, 3 gramatički
granum, -i, n. zrno
gratia, -ae, f. ljupkost, zahvalnost, utjecaj
gratias agere (+ dat) zahvaljivati
gratia (postpoz. s gen) radi
gratus, 3 drag, mio
gravis, -e težak
gravHas, -atis, f. odgovornost
graviter oštro, teško
grex, gregis, m. stado
gubernaculum, -i, n. konnilo
gubernator, -oris, m. konnilar
guberno, 1. (+ ak) upravljati
gustus, -us, m. ukus
gymnicus,3 gimnastički
252
H
habeo, 2. ui, itum (+ ak) držati, imati
habito, 1. (+ ak) naseljavati, stanovati
habitus, -us, m. drža nje, nošnja
hactenus dotle, dovle
Hannibal, -alis, m. Hanibal
harena, -ae, f. pijesak, arena
haruspex, -icis, m. vrač , tumač znamenja IZ utrobe
žrtven ih životinja
Hasdrubal, -alis, m. Hazdrubal
hasta, -ae, f. koplje
haud ne baš .
haurio, 4. hausi, haustum (+ ak) crpsti, piti
haustus, -us, m. gutljaj
Heliodorus, -i, m. Heliodor
Henna, -a e, f. Hena
Hercules, -is, m. Herkul
Herdonius, -ii, m. Herdonije
hereditas, -atis, f. nasljedstvo
heres, -edis, m. nasljednik
her u s, -i, m. gospodar
hic, haec, hoc ovaj , ova, ovo
hic ovdje
Hiempsal, -alis, m. Hijempsal
hiems, hiemis, f. zima
hinc odavde
Hispania, -ae, f. Hispanija
historia, -a e, f. povijest
historicus, 3 povijesni
Histri, -orum, m. Histri
Histria, -a e, f. Histrija (danas Istra)
hodie danas
homo, hominis, m. čovjek
houestus, 3 častan , pošten
honor, -oris, m. čast, cijena
honoro, 1. (+ ak) počastiti , nagraditi
hora, -ae, f. sat
Horatius, -ii, m. Horacije
horreum, -i, n. ambar, žitn ica
horribTIis, -e strašan
horror, -oris, m. strah, groza
hortor, 1. hortatus sum (+ ak) poticati, hrabriti
hortus, -i, m. vrt
hospes, -His, m. gost
hostilis, -e neprijateljski
Hostilius, -ii, m. Hostilije
Hostilius, 3 Hostilijev, hosti lij ski
hostis, -is, m. neprijatelj
huc ovamo
humanus, 3 ljudski
humilis, -e slab, loš, neznatan, ponizan
humus, -i, f. tlo
I
iaceo, 2. iacui, - ležati
iacio, 3. ieci, iactum (+ ak) baciti
iacto, l. (+ ak) bacati
iactare se hvaliti se
iactus, -us, m. bacanje
lader, -is, f. Jader (danas Zadal)
iam već
ianua, -a e, f. vrata
Japetus, -i, m. Japet
ibi ondje
ibidem na istom mjestu, upravo ondje
ictus, -us, m. udarac
idcirco zato, s tom namjerom
idem, eadem, idem isti, ista, isto
identidem isto tako
ideo isto tako, stoga, zato
idoneus, 3 prikladan
Idus, -uum, f. Ide
iecur, -oris, n. jetra
igitur dakle
ignarus, 3 bez znanja
ignis, -is, m. plamen, vatra
ignominia, -ae, f. grijeh, bezboštvo, z lo č in
ignominiose sramotno
ignoro, 1. (+ ak) ne znati
ignosco, 3. ovi, Otum (+dat +ak) oprostiti
ign6tus, 3 nepoznat
iHac onuda
illaesus, 3 neozlijeđen
ille, illa, iIIud onaj, ona, ono
illic ondje
iIUdo, 3. lisi, Iisum (+ dat) udariti o Vto
illinc odande
iIIuc onamo
iIIumino, 1. (+ ak) osvjetljavati
lIlyria, -ae, f. Ilirija
Illyricum, -i, n. Ilirik
illyricus, 3 ilirski (prid.)
fIIyrii, -iorum, m. Iliri
imaginarius, 3 prividan
imago, -ginis, f. slika, prizor
imbutus, 3 okaljan, napunjen
immensus, 3 golem
immineo, 2. -, - (+ dat) prijetiti
immitis, -e tvrd, divlji
im mo dapače , a ipak
immodice neumjereno
immortalis, -e besmrtan
immotus, 3 nepokretan
impar nejednak
impedimenta, -orum, n. pItIjaga
impedio, 4. (+ ak) spriječiti , omesti
impello, 3. puli, pulsum (+ ak) natjerati, udarati o
što
impendo, 3. di, sum (+ ak) upraviti, upotrijebiti
impensa, -ae, f. trošak
imperator, -oris, m. car, vrhovni vojni zapovjednik
imperium, -ii, n. vlast, vrhovna vlast, država, carstvo,
zapovijed
impero, 1. (+ ak) zapovijedati
impčtus, -us, m. navala, polet
impleo, 2. evi, Hum (+ ak) napuniti
impluvium, -ii, n. impluvij , bazen
impono, 3. posu i, positum (+ ak) po taviti, uzrokovati
importo, 1. (+ ak) unositi, uvoziti
imprimis prije svega
improbus, 3 nevaljao, nepošten, drzak
imprudens, -ntis nerazuman
impugno, 1. (+ ak) napasti
in (s ak, ab) u, na, protiv, prema, među , za
inauditus, 3 nečuven
inauratus, 3 pozlaćen
incedo, 3. cessi, cessum ući , doći
incendium, -ii, n. požar
incendo, 3. ndi, nsum (+ ak) zapaliti
incertus, 3 nesiguran, nepouzdan
incido, 3. incidi, - (+ dat ili in) padati u padati na
253
ineido, 3. incidi, incisum (+ ak) urezati
incipio, 3. eepi, eeptum (+ ak) počinjati
incito, 1. (+ ak) poticati
inclutus (inclitus), 3 slavan, glasovit
incola, -ae, m. stanovnik
ineolo, 3. eoliJi, eultum (+ ak) naseljavati, stanovati
ineommodum, -i, n. neprilika, šteta, nesreća
ineonditus, 3 neuređen
ineursio, -ionis, f. provala
inde zatim
indicium, -i, n. dokaz
indieo, 1. (+ ak) prijaviti, otkriti, suditi
indieo, 3. dixi, dictum (+ ak) najaviti
indignus, 3 nedostojan
indueo, 3. duxi, ductum (+ ak) uvesti
induo, 3. ui, utum (+ ak) obući , navući
industria, -ae, f. marljivost
ineo, ire, ii, itum ulaziti
inermis, -e nenaoružan
inertia, -a e, f. nerad, lijenost
infandus, 3 neizreciv
infans, -ntis, m. dijete
infantia, -ae, f. djetinstvo
inJero, ferre, ruli, ilJatum (+ ak) unijeti, nanijeti
bellu m inferre (+ dat) zaratiti
inJerus, 3 donji
infestus, 3 pogibeljan, opasan
infinitus, 3 beskrajan, bezbrojan
inflo, 1. (+ ak) napuhavati
infra (s ak) ispod
ingenium, -ii, n. duh, razboritost, oštroumlje
ingens, -ntis golem, velik
ingredior, 3. gressus sum (+ak, dat ili s prij.) ući u,
započeti
inicio, 3. ieci, ieetum (+ ak) zadati, staviti u, ubaciti
inimieus, -i, m. neprijatelj
initium, -ii, n. početak
initio u početku
iniuria, -ae, f. nepravda
iniussu bez zapovijedi, bez dozvole
iniustus, 3 nepravedan
inno, 1. plivati
innubo, 3. nupsi, nuptum udati se
inopia, -ae, f. neimaština
254
inops, inopis siromašan
inquam kažem
inquietus, 3 nemiran
inscius, 3 nesvjestan, ne znajući
inseulpo, 3. seulpsi, seulptum (+ ak) urezivati
inseetor, 1. (+ ak) slijediti
insero, 3. rui, rtu m (+ ak) usaditi, kalemiti
insidiae, -aru m, f. zasjeda
insidior, 1. (+ dat) vTebati
insigne, -is, n. znak, odličje
insignis, -e odličan , obilježen
vestis insignis osobito odijelo
insilio, 4. liJi, sultum (+ ak ili sa pri).) skakati na
institor, -oris, m. prodavač
instituo, 3. ui, utum (+ ak) ustanoviti, odrediti
insto, 1. stiti, - stati na, ne odustajati, uprijeti
instruo, 3. stru xi, struetum (+ ak) urediti, pripremiti
insula, -a e, f. otok, gradska četvrt
insulto, 1. skakati na, biti objestan
insum, inesse, - biti u
insuper uz to, k tomu
integer, -gra, -grum neozlijeđen , cio, neporočan
intellego, 3. lexi, lectum saznati
inter (s ak) između
interdum katkada
inter~a međutim
intereo, ire, ii, itum propasti, poginuti
interficio, 3. feci, fectum (+ ak) ubiti
interim međutim
interpello, 1. (+ ak) prigovoriti, upasti u riječ, prekinuti
interpretatio, -ionis, f. tumačenje
interregnum, -i, n. međuvlađe
interrex, -gis, m. međuvladar
interrogo, 1. (+ ak) pitati
intersum, interesse, interfUi (+ dat ili sa in) sudjelovati
intestatus, 3 bez oporuke
intra (s ak) unutar
intro, 1. (+ ak) ući
introdueo, 3. duxi, duetmn (+ ak) uvesti
intrp~ft:1!w, -us, m. ulazak
inultus, 3 neosvećen
inundatio, -ionis, f. poplava
inusitatus,3 neuobičajen
inutilis, -e nekoristan
invado, 3. vasi, vasum (+ ak) obuzeti, o vojiti, napasti
invalesco, 3. Illi, - ojačati
inveho, 3. vexi, vectum (+ ak) uvoziti , unositi; (pas.)
vratiti se, dovesti se
invenio, 4. veni, ventum (+ ak) naći
invictus, 3 nepobijeđen
invidia, -a e, f. zavist
invisus, 3 mrzak
in vito, l. (+ ak) pozvati
iDVitus, 3 protiv volje
iocus, -i, m. šala
ipse; ipsa, ipsum sam, sama, samo
ira, -ae, f. bijes, ljutnja
irascor, 3. iratus sum (+ dat) ljutiti se
iratus, 3 ljutit
irrideo, 2. risi, risum (+ ak) ismijavati
irrigo, 1. (+ ak) natapati
irrito, 1. (+ ak) smetati
irrumpo, 3. rupi, ruptum (+ ak ili sa prij.) provaliti
inuo, 3. rui, - (sa prij.) jurnuti
irruptio, -ionis, f. provala
is, ea, id on ona, ono, onaj, ona, ono
Issa, -ae, f. I a (danas Vis)
iste, ista, istud taj, ta, to
istic tu
istuc tamo
ita tako
Italia, -a e, f. Italija
Italicus, -i, m. Italac, stanovnik Italije
ihique i tako
itaque stoga
item isto tako
iter, itineris, n. put
iterum po drugi put
itinerarium, -i, n. putokaz, opis putova, mapa s
označenim putovima
iubeo, 2. iussi, iussum (+ ak) zapovijedati
iucundus, 3 ugodan
iudex, iudicis, m. sudac
iudiciarius, 3 sudbeni, sudski
iudicium -ii, n. ud
iudico, 1. (+ ak) osuditi; proglasiti
iugerum, -i, n. (g iugerum, d, ab iugeribus) jutro,
ral (mjera)
iugulo, l. (+ ak) zaklati
iugum, -i, n. jaram
[ugurtha, -ae, m. Jugurta
Iugurthinus, 3 Jugurtin
[ulia, -ae, f. Julija
lulius, -ii, m. Julije
[ulius, 3 Julijev, julijski
Iulus, -i, m. Jul
iungo, 3. iunxi, iunctum (+ ak) povezati
Junius, -ii, m. Junije
luno, -onis, f. Junona
luppiter, [ovis, m. Jupiter
sub love pod vedrim nebom
iuro, l. zakleti se, obavezati se
ius, iuris, n. pravo
ius dicere presuditi, odlučiti
iusiurandum, iurisiurandi, n. zakletva
iussus, m. (samo AB iussu) zapovijed
iustitia, -ae, f. pravednost
iustus, 3 pravedan
iuvat me, 1. godi mi , dopada se
Iuvenalis, -is, m. Juvenal
iuvenalis, -e omladinski, mladenački
iuvenis, -is, m. mladić
iuvenis, -is mlad
iuventus, -utis, f. omladina
iuvo l. iuvi, iutum (+ ab) pomagati
iuxta (s ak) uz
K
Kalendae, -aru m, f. Kalende
L
labo, l. biti nepostojan u mišljenju
labor, -oris, m. rad, napor
laboro, l: (+ ak) raditi; (pas.) baviti se čime
lacerna, -ae, f. kabanica
laconicum, -i, n. parna kupelj
lacrima, -ae, f. suza
laciinar, -aris, n. strop
lacus, -us, m. jezero
laedo, 3. laesi, laesum (+ ak) uvrijediti
255
laetor, 1. veseliti se
laetus, 3 veseo
laevus, 3 lijevi
lanius, -ii, m. mesar
lapideus, 3 kameni
lapis, lapid is, m. kamen
lapsus, -us, m. pogreška
Lar, Laris, m. (obično u pZ.) Lar
largitio, -ionis, f. podmićivanje
lascivia, -ae, f. obijest
lassus, 3 umoran
late naširoko
lateo, 2. ili, - biti sakriven
latet, 2. ilit, - (+ ak) tajna je za nekog
laticlavius, 3 sa širokim purpurnim rubom, senatorski
Latine latinski (priZ.)
Latinus, -i, m. Latin (ime osobe i naroda)
Latinus, 3 latinski (prid.)
Latium, -ii, n. Lacij
lator, -oris, m. predlagač , podnosilac
latro, -onis, m. razbojnik
latrocinium, -ii, n. pljačka
latus, 3 širok
laudo, 1. (+ ak) hvaliti
Laurentinum, -i, n. Laurencij
laus, laudis, f. hvala, pohvala
Lavinium, -ii, n. Lavinij
lavo, l. lavi, lautum ili lotum (+ ak) prati
lectio, -ionis, f. izbor
lectus, -i, m. krevet
legatus, -i, m. poslanik
legio, -ionis, f. legija
legitimus, 3 redovan
lego, l. (+ dat + ak) opomčno ostaviti
lego, 3. legi, lectum (+ ak) čitati; brati, birati
lenio, 4. lenii, lenitum (+ ak) ublažiti
lente polagano
Lentillus, -i, m. Lentul
leo, leonis, m. lav
Lepidus, -i, m. Lepid
levis, -e lak, nježan, gibak
lex, legis, f. zakon
li~eUa, -a e, f. vaga
libenter rado
256
liber, -bri, m. knjiga
liber, -era, -erum slobodan
liberalis, -e dostojan slobodna čovjeka, plemenit
libere slobodno
liberi, -orum, m. djeca
libero, l. (+ ak) osloboditi
libertas, -atis, f. sloboda
libertinus, -i, m. osJobođenik, slobodnjak
libertus, -i, m. slobodnjak
Iibet, 2. libilit, - (+ dat) sviđa se
libido, -dinis, f. strast, požuda; užitak
libra, -a e, f. libra (mjera za težinu)
libraIis, -e izvagan, funtu težak
Iibrarius, -ii, m. knjižar, izdavač
Liburna, -ae, f. liburna, brza lađa
Liburni, -orum, n. Libumi
Liburnia, -a e, f. Liburnija
Liburnus,3 liburnski
licentia, -ae, f. sloboda
licet, 2. Iicilit, - dopušteno je, dolikuje
licet makar
Licinius, -ii, m. Licinije
Iictor, -oris, m. liktor
Iigneus, 3 drven
lignum, -i, n. drvo
limen, -inis, n. prag
linea, -ae, f. redak
lingua, -ae, f. jezik
linquo, 3. Iiqui, - (+ ak) ostaviti, napustiti
Iintearius, -ii, m. izrađivač platna
IinteUID, -i, n. platno, krpa
liquor, -oris, m. tekućina
litigo, l. svađati se
Iitterae, -arum, f. pismo, pismenost, književnost,
učenje ; (sg.) slovo
littera tu s, 3 obrazovan
litu s, -oris, n. obala
Livius, -i; m. Livije
loco, l. (+ ak) smjestiti
loculamentum, -i, n. škrinja, kutija
locus, -i, m. mj esto
loci, -orum, ID. mjesta u,knjigama
Ioca, -orum, n. mjesta na zemlji
longe dugo; nadaleko
longitfido, -dinis, f. duljina
longus, 3 dug, dugačak
loquor, 3. locfitus sum (s prijo ili ak) govoriti
lorica, -a e, f. oklop
Lucceius, -ei, m. Lukcej
Lucius, -ii, m. Lucije
luctus, -us, m. žalost, tuga
LuculJus, -i, m. Lukul
lucus, -i, m. gaj
ludicer, -cra, -crum zabavan, šaljiv
ludo, 3. lusi, lusum igrati se; (ak) igrati
ludus, -i, m. igra
ludus gladiatorius škola mačevanja
lumen, -inis, n. svjetlo, osvjetljenje
luo, 3. lui, - (+ ak) platiti , podnositi, trpjeti
lupa, -ae, f. v u čica
lupus, -i, m. vuk
lusus, -us, m. igra, borba
lutum, -i, n. blato
lux, lucis, f. svjetlost, dan
luxuria, -ae, f. raskoš
luxuries, -iei, f. raskoš
luxuriosus, 3 raskošan
luxus, -us, m. raskoš, kićenost
M
Maci!do, -onis, m. Makedonac
Macedonia, -ae, f. Makedonija
Macedonicus, 3 makedonski
machina, -a e, f. stroj
maculosus, 3 prlj,av, nečist
Maecenas, -atis, m. Mecenat
maeste ža losno
magis više
magis magisque sve više i više
magister, -tri, m. u č ite lj
magister ludi učitelj početn e škole
magistra, -a e, f. učiteljica
magistratus, -us, ID. državni činovnik , magistrat
magnanimus, 3 velikodušan, hrabar
magnificus, 3 veličanstven
magnitfIdo, -dinis, f. ve li či n a
magnopere veoma
magnus, 3 velik
magus, -i, m. v rač
maiores, -um, m. preci
male loše
malleus, -i, m. čeki ć
MalJotes, -a e, m. stanovnik Mala
malo, malJe, maliJi (+ inf) više voljeti
malum, -i, n. z lo, n esreća
malus, 3 zao, loš
Mamurra, -a e, m. Mamura
mancipo, l. (+ ak) dati u svojinu, predati, povjeriti
mando, l. (+ ak) povjeriti, zapovijediti
mane ujutro
man čo, 2. mansi, mansum ostajati, trajati
Manes, -ium, m. Mani, duše pokojnika
mansio, -ionis, f. postaja
manus, -us, f. ruka, gomila, četa
Marcius, -ii, m. Marcije
Marcus, -i, m. Marko
mare, maris, n. more
marinus, 3 morski
maritimus, 3 morski, primorski
maritus, -i, m. muž, suprug
Marius, -ii, m. Marije
marrnor, -oris, n. mramor
marrnoreus, 3 mramorni
Mars, Martis, m. Mars
Marsonia, -ae, f. Marsonija (danas Slavonski Brod)
Martialis, -is, m. Marcijal
Martialis, -e Martov
Martius, 3 martovski, Martov
masculinus,3 muški
masculinum genus muški rod
Massilia, -ae, f. Masilija (danas Marseilles)
mater, -tris, f. majka
materia, -ae, f. tvar, građa, materija
materies, -iči , f. tvar, građa, materija
maternus, 3 majč in , majčin ski
matrona, -a e, f. udata žena, matrona
mausoleum, -i, m. mauzolej, grobnica
maxime naj više
Maximus, -i, m. Maksim
medčor, 2. -, - (+ dat) liječit i
medicina, -ae, f. liječni štvo, medicina
medicus, -i, m. liječnik
257
medius, 3 srednji
mei, mellis, n. med
Melita, -ae, f. Melita (danas Mljet)
Melpomene, -es, f. Melpomena
membrana, -ae, f. koža, pergamena
membrum, -i, n. član
memini, meminisse (+ ak ili gen) sjećam se
memor sum (+ gen) sjećam se
memoria, -ae, f. uspomena, sjećanje
memorIa tenere zapamtiti, držati u sjeća nju
memoro, L (+ ak) spominjati, napominjati, podsjećati
mendax, -acis lažljiv
Menenius, -ii, m. Menenije
mens, mentis, f. duh, misao
mensis, -is, m. mjesec
mentior, 4. mentitus sum lagati
mercator, -oris, m. trgovac
mercatura, -a e, f. trgovina
mercatus, -us, m. trgovina, sajam, trgovište
merces, -edis, f. porez
meridies, -iei, m. podne
meritum, -i, n. zasluga, plaća
merx, mercis, f. roba
meta, -ae, f. čunj , cilj, kraj
metallarius, -ii, m. rudar (rob)
Metellus, -i, m. Metel
methodicus, 3 metodički
metior, 4. mensus sum (+ ak) mjeriti
metiio, 3. iii, - plašiti se
metus, -us, m. strah
meus,3 moj
Micipsa, -ae, m. Micipsa
miles, militis, m. vojnik
militia, -a e, f. vojna vještina, vojna služba
mille tisuća (pl. milia, -ium, n.)
milliarium, -ii, n. miljokaz
Minerva, -ae, f. Minerva
minor, l. (+ dat) prijetiti
miniio, 3. miniii, minutum (+ ak) umanjiti, oslabiti
minus manje
miraciilum, -i, n. čudo
miror, I. miratus sum (+ ak) čuditi se
Misenum, -i, n. Mizen
miser, misera, miserum jadan, nesretan; bijedan
258
misere jadno, bijedno
miseria, -ae, f. jad, nesreća , bijeda
missio, -ionis, f. puštanje, milost
mitigo, l. (+ ak) ublažiti
mitto, 3. misi, missum (+ ak) slati
moderate umjereno
moderatus, 3 umjeren
modeste umjereno
modestia, -a e, f. umjerenost
modestus, 3 umjeren
modicus, 3 umjeren
modus, -i, m. mjera
modo ... modo sad ... sad
moenia, -ium, n. zid ine
molestia, -ae, f. teškoć